Kako raste svest o klimatskim promenama i potrebi za očuvanjem resursa, energetska efikasnost zgrada dolazi u fokus kao jedan od ključnih faktora održivog razvoja. Pored sve detaljnije i strožije definisanih pravila za novu gradnju, energetska sanacija postojećih objekata postaje sve značajnija tema u arhitekturi. Ova tema je izuzetno kompleksna, i često zahteva multidisciplinarni pristup, tako da ćemo se u ovom članku potruditi da istaknemo osnovne informacije vezane za proces energetske sanacije u Srbiji, sa osvrtom na javne objekte.
Šta je Energetska Sanacija?
Energetska sanacija podrazumeva skup mera i aktivnosti usmerenih na poboljšanje energetske efikasnosti postojećih zgrada. To uključuje izvođenje građevinskih i drugih radova poput unapređenja termičke izolacije, zamene starih prozora i vrata novim, energetski efikasnim rešenjima, modernizacije sistema grejanja, hlađenja i ventilacije, kao i uvođenja obnovljivih izvora energije. Energetskom sanacijom ne sme se uticati na konstrukciju i stabilnost objekta, ali se može uticati na promenu spoljnog izgleda objekta.
Intervencije u sklopu energetske sanacije objekta kreću se u dva pravca:
1. Građevinske mere
Obuhvataju uglavnom radove na fasadi objekta, kojima se pored unapređenja termoizolacionih karakteristika objekta utiče i na izgled objekta. To podrazumeva radove poput postavljanja ili zamene termoizolacije i fasadne obloge, zamenu prozora i vrata, potom izolaciju krova, podova, plafona, podrumskog ili tavanskog prostora.
2. Unapređenje opreme i instalacija
Uglavnom odrazumeva popravku, unapređenje ili zamenu sistema za grejanje, hlađenje, ventilaciju i pripremu tople vode, a takođe može podrazumevati uvođenje sistema koji se baziraju na obnovljivim izvorima energije (solarni paneli npr.). Nova oprema može biti manjeg ili istog kapaciteta kao stara. Manje intervencije ovog tipa mogu podrazumevati zamenu postojećih sistema rasvete za one efikasnije.
Od konkretnog objekta i njegovog konteksta zavisi koji je najbolji način za energetsku sanaciju i unapređenje energetskih performansi. Kod porodičnih objekata na primer, to može biti prelazak na efikasnije sisteme grejanja, dok je kod većih, višeporodičnih ili javnih objekata potrebno usresrediti se na smanjenje energetskih gubitaka i potrebe za energijom, pre nego što se obezbedi dodatno snabdevanje energijom iz obnovljivih izvora.
Tako, na poboljšanje energetskih svojstava objekta u velikoj meri možemo uticati optimizacijom arhitektonskih parametara, odnosno građevinskim intervencijama. Termički omotač zgrade tu ima najveću ulogu, pa se najefikasnije promene mogu postići zamenom spoljnog omotača zgrade. Obzirom na to da se najveći gubici energije dešavaju kroz otvore, prozore i vrata, postavljanje novih prozora i vrata je naredni ključni korak. Ovakve intervencije istovremeno su prilika za unapređenje objekta u vizuelnom smislu, i za ponovno promišljanje prostornog i vremenskog konteksta u kom se objekat nalazi.
Veliki broj objekata građenih pre 1980. u Srbiji praktično nema termički omotač, pa je prilikom njihove rekonstrukcije i energetske sanacije potrebno novo promišljanje fasade, kako u energetskom tako i u arhitektonskom smislu. Dodavanje termičkog omotača ovim objektima značajno povećava njihove energetske performanse i omogućava im povećanje energetskog razreda, što je zakonska obaveza kada su u pitanju rekonstrukcije.
Koristi Energetske Sanacije
Smanjenje Potrošnje Energije: Jedna od najvažnijih koristi energetske sanacije je smanjenje potrošnje energije, što direktno dovodi do smanjenja troškova za grejanje i hlađenje. Energetski efikasne zgrade troše manje energije za održavanje optimalne temperature, što se reflektuje u nižim računima za energiju.
Poboljšanje Komfora: Kvalitetna termička izolacija i savremenii sistemi grejanja i hlađenja omogućavaju stabilnu unutrašnju temperaturu tokom cele godine, što značajno poboljšava komfor korisnika.
Ekološke Koristi: Smanjenje potrošnje energije znači i manju emisiju štetnih gasova, što doprinosi očuvanju životne sredine. Uvođenje obnovljivih izvora energije, kao što su solarni paneli, dodatno smanjuje ekološki otisak zgrada.
Povećanje Vrednosti Nekretnine: Energetski efikasne zgrade trebalo bi da imaju veću tržišnu vrednost. Investiranje u energetsku sanaciju trebalo bi da značajno povećava vrednost nekretnine, čineći je atraktivnijom za potencijalne kupce, korisnike ili stanare. U zemljama Evropske unije, energetske karakteristike objekta jedan su od ključnih faktora koji određuje prodajnu cenu nekretnine.
Zakonski Okviri i Pravilnici u Srbiji
U Srbiji, zakonski okvir za energetsku efikasnost regulisan je Zakonom o planiranju i izgradnji, Zakonom o efikasnom korišćenju energije i Pravilnikom o energetskoj efikasnosti zgrada. Ovi propisi definišu minimalne tehničke zahteve za energetsku efikasnost novih i postojećih objekata, kao i obavezne energetske sertifikate za zgrade.
Pravilnik o energetskoj efikasnosti zgrada detaljno definiše kriterijume za termičku izolaciju, karakteristike prozora i vrata, kao i standarde za grejanje, hlađenje i ventilaciju.
Pravilnikom o energetskoj efikasnosti zgrada propisano je da se prilikom rekonstrukcije i energetske sanacije moraju poboljšati performanse objekta minimum za jedan energetski razred. Prvi korak ka tome je izrada elaborata energetske efikasnosti, kojim se utvrđuje energetski razred objekta i predlažu mere kojima će se uticati na poboljšanje energetskih performansi i energetskog razreda.
Energetski pasoš izdaje se na osnovu Pravilnika o uslovima, sadržini i načinu izdavanja sertifikata o energetskim svojstvima zgrada i moraju ga imati sve nove zgrade, kao i postojeće zgrade koje se rekonstruišu, adaptiraju, saniraju ili energetski saniraju. Sa porastom cena energenata, karakteristike zgrade zapisane u energetskom pasošu trebalo bi da postanu značajne ne samo za prodaju, već i za iznajmljivanje jer se direktno odražavaju na mesečne račune za grejanje i hlađenje prostora.
Energetska sanacija javnih objekata
Energetska sanacija javnih objekata, kao što su škole, bolnice, domovi za starije i drugi objekti socijalne zaštite, ima poseban značaj zbog velikog broja korisnika i visokih troškova za energiju koje ovi objekti generišu. U zakonskim okvirima koji se tiču energetskih karakteristika zgrada, javni objekti spadaju u kategoriju nestambenih objekata koji se koriste za pružanje javnih usluga, i koje imaju neto površinu veću od 250m2.
Sve što je u prethodnom tekstu pomenuto poput: intervencija na termičkom omotaču, zamene prozora i vrata, zamene neefikasnih sistema grejanja i hlađenja, kao i uvođenja obnovljivih izvora energije, može značajno poboljšati uslove za korisnike, kao i smanjiti operativne troškove. Obiman fond postojećih javnih objekata koji zahtevaju rekonstrukciju, kako zbog održavanja i dotrajalosti materijala, tako i zbog unapređenja funkcionalnih karakteristika u skladu sa savremenim načinom korišćenja, prema zakonu podležu i energetskoj sanaciji koja arhitektama daje priliku da objekte unaprede ne samo tehnološki, već i da promisle njegovu pojavnost u savremenom kontekstu.
Energetska sanacija javnih objekata doprinosi zdravijem i komfornijem okruženju za sve, produžuje životni vek zgrada i smanjuje emisiju štetnih gasova. Ovaj proces može biti podržan kroz razne državne programe i subvencije, čime se teži ka unapređenju kvaliteta javnih usluga.
Energetska sanacija postojećih objekata je ključni korak ka održivijem i ekonomičnijem načinu života. Uspešnost energetske sanacije objekata zavisi od mnogo faktora, počevši od stanja u kome se nalazi postojeći objekat, njegovog položaja i uticaja okruženja. Tako je za uspešnu realizaciju energetske sanacije pre svega potrebna detaljna analiza postojećeg stanja, izrada elaborata energetske efikasnosti sa precizno definisanim merama unapređenja, i naravno kvalitetno izvođenje predviđenih mera. Prilikom odabira najboljeg načina za energetsku obnovu objekta treba uzeti u obzir njegovu namenu, kao i procenu investicije, što nas vraća na početak i na neizbežnu činjenicu da je svaki projekat multidisciplinarni proces koji se mora sagledavati kroz širi, sveobuhvatni kontekst.