Korišćenje BIM tehnologije u arhitekturi preobrazilo je način na koji projektujemo, gradimo i upravljamo objektima. Bilo da se radi o novogradnji ili rekonstrukciji, Building Information Modeling (BIM) nudi prednosti koje dramatično poboljšavaju efikasnost i preciznost svakog koraka u projektovanju. U jednom od prethodnih članaka obradili smo BIM u kontekstu rekonstrukcije, pa se ovaj tekst fokusira na njegovu primenu sa dva aspekta arhitektonskog stvaralaštva: projektima novogradnje i rekonstrukcije. Osvrnućemo se na ključne prednosti i izazove korišćenja BIM tehnologije u ovim dvema kategorijama, uz poseban osvrt na procese rada u našoj arhitektonskoj praksi.
BIM Tehnologija u Projektima Novogradnje
Sloboda i Kreativnost u Projektovanju “Od Nule”
Jedna od glavnih prednosti, ali i izazova, novogradnje je što arhitekta ima slobodu da od početka kreira jedinstven koncept, bez ograničenja postojećih struktura. BIM omogućava da se od najranijih faza projektovanja simuliraju prostorni odnosi, materijali i konstrukcije, pa stoga BIM sisteme koristimo kao osnovno sredstvo za istraživanje ovih opcija. Kroz modelovanje u Revitu, arhitekte mogu brzo vizuelizovati različite dizajnerske alternative i prilagoditi ih funkcionalnim, estetskim i ekonomskim zahtevima projekta. BIM model ne samo da omogućava brzu iteraciju različitih dizajnerskih rešenja, već obezbeđuje preciznost u definisanju svih tehničkih elemenata. Na primer, izbor materijala ili definisanje sistema ventilacije može se direktno integrisati u model, omogućavajući uvid u dugoročne performanse objekta, poput energetske efikasnosti i održivosti.
Saradnja u Realnom Vremenu
Jedna od najvećih prednosti BIM tehnologije u projektima novogradnje je mogućnost sinhronizacije rada različitih struka u realnom vremenu. Kada se radi o velikim projektima javnih objekata, kao što su škole, bolnice ili na primer sportski centri, ovaj aspekt je ključan. Različiti timovi, uključujući arhitekte, inženjere za konstrukciju, mašinske i vodovodne instalcije, rade na istom, odnosno sinhronizovanom BIM modelu, što omogućava lakšu koordinaciju i sprečava potencijalne konflikte. Clash detection (“detekcija sukoba”) u Revit modelu obezbeđuje da potencijalni problemi, poput sudara između instalacionih sistema i konstrukcije, budu identifikovani i rešeni u fazi projektovanja, umesto na gradilištu. Ova funkcionalnost smanjuje rizik od kašnjenja i povećanja troškova, što je često veliki problem u tradicionalnim metodama projektovanja.
Na kraju, sve optimizacije koje nudi savremena tehnologija, daju nam više vremena za kreativni proces i promišljanje arhitekture što direktno vodi do kreiranja izazovnijih prostornih rešenja u projektima novih objekata.
BIM Tehnologija u Rekonstrukciji: Specifični Izazovi
Dok novogradnja omogućava relativnu slobodu, rekonstrukcija predstavlja niz izazova, o kojima smo već pisali na našem LinkedIn profilu. Ovi izazovi postaju još kompleksniji kada se uzme u obzir da su mnogi objekti u lošem stanju, sa nedostatkom tehničke dokumentacije, ili pod zaštitom.
Digitalizacija Postojećih Objekata
Jedan od prvih koraka u rekonstrukciji jeste kreiranje tačnog digitalnog modela postojećeg objekta. Neke od savremenih metoda podrazumevaju lasersko skeniranja i fotogrametriju, koje omogućavaju stvaranje preciznog BIM modela sa svim relevantnim informacijama. Ipak, u našoj praksi, kreiranje modela postojećeg objekta radi se na osnovu postojeće arhivske dokumentacije i tehničkih crteža koji se manuelno prevode u format 3D modela. Ovaj model koristi se kao osnov za analizu postojećeg stanja objekta i razvoj novih rešenja koja su u skladu sa savremenim standardima. Na primer, rekonstrukcija škole može zahtevati prilagođavanje energetskoj efikasnosti i pristupačnosti, što znači da postojeći prostori moraju biti redizajnirani kako bi ispunili ove zahteve. BIM omogućava simulaciju različitih opcija unapred, što olakšava donošenje odluka i ubrzava proces odobravanja projekata.
Očuvanje Karaktera
Ukoliko je objekat pod zaštitom, rekonstrukcija mora balansirati između očuvanja istorijskih elemenata i integrisanja novih tehnoloških rešenja. BIM tehnologija omogućava da se digitalno arhivira svaki detalj objekta, čime se osigurava da se informacije o originalnim elementima sačuvaju tokom procesa rekonstrukcije. Takođe, omogućava arhitektama da virtuelno testiraju različite opcije i identifikuju rešenja koja će zadovoljiti i konzervatorske zahteve i funkcionalne potrebe.
Implementacija BIM-a: Naša Praksa
BIM tehnologija je u našoj arhitektonskoj praksi postala integralni deo svakog projekta, bilo da se radi o novogradnji ili rekonstrukciji. Naš radni proces može se podeliti u nekoliko ključnih faza:
1.Priprema BIM Modela
Prvi korak u svakom projektu je kreiranje templejta koji uključuje sve standardizovane elemente, kao što su familije prozora, vrata, zidova i materijala. Ovi unapred pripremljeni elementi omogućavaju konzistentnost u radu i ubrzavaju proces modelovanja. Revit model se koristi ne samo za vizuelizaciju, već i za generisanje svih tehničkih crteža i podataka potrebnih za projekat. Ukoliko se na primer radi o projektu rekonstrukcije gde je potrebno sačuvati određene izvorne arhitektonske elemente, u ovoj fazi se mogu napraviti posebne familije tih elemenata za konkretni projekat.
2. Modelovanje i Koordinacija
Kada su osnovni elementi modela postavljeni, sledeći korak je koordinacija između različitih struka. Arhitektonski, konstruktivni i drugi modeli se sinhronizuju kako bi se identifikovali i rešili potencijalni konflikti. Na primer, prilikom rekonstrukcije škole, dodavanje novih sistema grejanja i hlađenja mora biti pažljivo integrisano u postojeću strukturu bez narušavanja postojeće konstrukcije ili funkcionalnosti objekta.
3. Optimizacija Faza Izgradnje
BIM takođe omogućava kreiranje faznog plana izgradnje ili rekonstrukcije. To znači da se svi radovi mogu precizno isplanirati kako bi se minimizirali problemi na gradilištu, posebno kada je reč o rekonstrukciji objekata koji su u upotrebi, kao što su na primer bolnice koje ne mogu da priušte kompletno zatvaranje za vreme radova.
4. Planiranje Troškova
Jedna od ključnih prednosti BIM-a jeste mogućnost planiranja troškova. Svaki element modela može biti povezan sa bazom podataka o troškovima, što omogućava kreiranje detaljnih budžeta i praćenje potrošnje tokom svih faza izgradnje ili rekonstrukcije. Ova funkcija je jedna od ključnih prilikom planiranja novih objekata, a pokazala se i izuzetno korisnom u projektima rekonstrukcije, gde su nepredviđeni troškovi česta pojava.
5. Budućnost BIM-a u Arhitekturi
Kako tehnologija napreduje, očekuje se da će BIM postati još integrisaniji u svaki aspekt projektovanja i izgradnje. Uvođenje naprednih tehnologija kao što su virtuelna i proširena realnost omogućiće još veću interaktivnost sa BIM modelima, čime će se unaprediti saradnja između timova, investitora i korisnika. Iako ovo zvuči kao daleka budućnost, izvesno je da BIM postaje standard za sve vrste projekata, od najmanjih do najkompleksnijih projekata.
BIM tehnologija donosi ogromne prednosti, kako u novogradnji, tako i u rekonstrukciji. Njena mogućnost da integriše različite aspekte projektovanja, izgradnje i upravljanja objektima čini je nezamenljivim alatom u savremenoj arhitekturi. Bez obzira na vrstu intervencije u prostoru, BIM omogućava preciznost, efikasnost i kontrolu, što rezultira boljim performansama objekata i zadovoljnijim korisnicima.